raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Analiza
Izveštavanje u regionu: Najmanje 1.500 dezinformacija za 150 dana rata u Ukrajini
11.08.2022.    See Check    Foto: Raskrikavanje
Za prvih pet meseci rata u Ukrajini, mediji i društvene mreže u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori objavili su više od 1.500 netačnih i manipulativnih tvrdnji o ovom sukobu, zaključak je izveštaja See Check mreže, regionalne mreže fektčekera čiji je Raskrikavanje član. Dominira proruski narativ - naročito u Srbiji - a u manjoj meri su, kako se ističe u izveštaju, prisutne dezinformacije koje idu naruku ukrajinskoj strani.
Analizom je obuhvaćen period od 24. februara do 25. jula ove godine tokom koga su fektčekeri „obradili“ 1.396 medijskih tekstova i objava na društvenim mrežama, a u njima su pronašli 1.573 netačnih i manipulativnih tvrdnji - u najvećem broju slučajeva proruskih.

One se, kako se navodi u izveštaju, svode na nekoliko centralnih narativa - na pravdanje invazije optuživanjem Ukrajine za nacizam, biološko i hemijsko oružje, planirane napade na Rusiju, potom na pravdanje invazije optuživanjem Zapada. Koristi se i manipulativna terminologija poput „specijalna operacija“, glorifikuju se Rusija i Putin a diskredituje Zelenski, i negiraju se ruski zločini i za njih se optužuje Ukrajina.

„Osim što negira invaziju tvrdnjama da je reč o „specijalnoj vojnoj operaciji“, „oslobađanju Ukrajine od nacizma“, „kontraofanzivi“ ili „sprečavanju pokolja na istoku Ukrajine“ – Rusija negira i posledice njene invazije na Ukrajinu. U prilog tom propagandnom narativu širila se dezinformacija da nema civilnih žrtava rata u Ukrajini. Taj generalni dezinformacijski narativ preslikan je i na pojedine gradove koje je Rusija napala“, ističe se u izveštaju i navode primeri događaja u Buči i Marijupolju za koje ruska strana tvrdi da su inscenirani.

Kada je reč o proukrajinskim dezinformacijama, uglavnom su se ticale predstavljanja herojstva ukrajinske vojske i hrabrosti civila. Ovakve dezinformacije, kako se ističe u izveštaju, najčešće su dolazile s naloga na društvenim mrežama, a u nekim slučajevima prenosile su ih i ukrajinske institucije na mrežama.

„Najznačajniji primer ovakvog tipa dezinformacija jeste neutemeljeni narativ o ukrajinskom vojnom pilotu koji je oborio više ruskih aviona u borbi na nebu. Na mrežama je nazvan Duhom Kijeva, ali njegovo postojanje, kao ni njegova navodna postignuća, nikada nisu ni dokazani ni opovrgnuti“, navodi se.

Regionalni fektčekeri uočili su da su upravo mediji u Srbiji najveći izvor dezinformacija.

„Podaci govore da su upravo mediji iz Srbije najčešći izvori dezinformacija za čitav region, a među njima dominiraju tabloidi koji su, bez izuzetka, politički naklonjeni trenutnim vlastima“, ističe se u izveštaju.

U analiziranom uzorku prednjače Sputnik, Informer, Večernje novosti, Alo, Srbija Danas, srbin.info, Republika (portal Srpskog telegrafa) i drugi. U Crnoj Gori istakao se portal in4s.net, u BiH portali Vijesti Srpske i Logicno.

Na društvenim mrežama najveći broj dezinformacija (više od 200) uočen je na Fejsbuku, slede Tviter i Jutjub, a u manjoj meri su u uzorku bili zastupljeni kanali poput VKontakte, Telegram, Viber i slično.

Analizu su izradili novinari fektčeking portala u regionu: Raskrinkavanje.ba, Raskrinkavanje.me, Raskrikavanje.rs, Fakenews.rs i Faktograf.hr.

Ceo izveštaj možete naći ovde.
  Lažna vest
Ponovna zloupotreba mutnog snimka kako bi se demantovao masakr u Buči
Godinu i po dana od masakra u ukrajinskom gradu Buči, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov...
  Manipulisanje činjenicama
Informer kao glasnogovornik Kremlja: Ako Rusi upotrebe nuklearno oružje, krivi su Britanci
Britanska vlada je najavila da će ukrajinskoj vojsci poslati municiju koja sadrži osiromašeni ura...
  Manipulisanje činjenicama
Manipulacija portala Nova: Kako izostaviti širu sliku da bi Srbija bila „opet mimo svih”
Vašington Post je objavio analizu o podelama u svetu koje su postale vidljivije od početka rata u ...
Rusija
Ukrajina
Propaganda
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: