raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Dezinformacija
Izvorni članak je objavljen 23.09.2022. (Tviter)
Nije istina da Ukrajina „ne postoji” i da nije priznata kao nezavisna država
28.09.2022.    Milica Ljubičić    Foto: Unsplash/ Yehor Milohrodskyi
U nameri da se negira postojanje Ukrajine kao suverene i nezavisne države, a opravda agresija koju Putin sprovodi na njenoj teritoriji, Tviterom se ovih dana dele tvrdnje da Ukrajina ne postoji kao država i da nikada nije ni postojala. Kao dokaz se koristi navodna izjava bivšeg generalnog sekretara UN-a Ban Ki Muna, koja se na internetu ne može pronaći. Autor tvita spominje i međunarodne sporazume kao argument da granice Ukrajine nisu priznate, ali ti sporazumi pokazuju upravo suprotno. Ova dezinformacija je, inače, kod nas već raskrinkana u martu, ali je sada ponovo „vaskrsla”.
Tvrdnja da Ukrajina ne postoji kao država se pojavila još 2014. godine tokom ruske aneksije Krima. Zatim je, krajem februara ove godine, sa početkom Putinove agresije na Ukrajinu, ponovo počela da se deli na društvenim mrežama, te su o njoj pisali Raskrinkavanje.me i AFP. Objava je ponovo zaživela 23. septembra, kada ju je objavio tviter profil „Vuk Ravnogorski” i do danas je sakupila više od 440 lajkova, a retvitovana je više od sto puta.



Šta sve ovde nije tačno?

„07. 4. 2014. generalni sekretar UN Ban Ki Mun dao je zapanjujuću izjavu, čija je distribucija zabranjena u ukrajinskim medijima i na internetu. (...) Ukrajina nije registrovala svoje granice od 25. decembra 1991. godine.”

Ovakva izjava Ban Ki Muna se ne može pronaći na internetu, a u saopštenju dostupnom na sajtu Ujedinjenih nacija iz 7. aprila 2014, nema ni reči o granicama Ukrajine, već se navodi da je „generalni sekretar ozbiljno zabrinut zbog pojačane nestabilnosti na istoku Ukrajine”. Taj period je poznat kao „krimska kriza” i do nje je došlo zbog ruske aneksije Krima - poluostrva na istoku Ukrajine.

Ban Ki Mun je u tom periodu pozivao na smanjenje tenzija i diplomatsko rešavanje krize, te na poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Generalna skupština UN-a je 27. marta 2014. donela i Rezoluciju kojom potvrđuje teritorijalni integritet Ukrajine i poziva članice da ne priznaju nezavistan status Krima.

„UN nisu registrovale granice Ukrajine kao suverene države.”

Na sajtu ove organizacije se navodi da „Ujedinjene nacije nisu ni država, ni vlada, te stoga nemaju ovlašćenja da priznaju ni državu, ni vladu. Kao organizacija nezavisnih država, UN može da primi novu državu u članstvo ili da prihvati akreditive predstavnika nove vlade”.

Profesorka Odeljenja za međunarodno pravo i međunarodne odnose Univerziteta u Sofiji Mira Kaneva objasnila je za AFP da „ne postoji nešto tako kao registracija granica".

„Priznavanje granica se odvija potpisivanjem relevantnog ugovora koji predstavlja volju zainteresovanih strana. Priznavanje stupa na snagu nakon ratifikacije, ne sa registracijom tog ugovora u UN-u gde se deponuju međunarodni ugovori", objasnila je ona za AFP.

Naime, Ukrajina je ponovo postala nezavisna država početkom devedesetih, u vreme raspada Sovjetskog saveza. Vrhovna rada (ukrajinski parlament) je 24. avgusta 1991. godine donela Deklaraciju o nezavisnosti Ukrajine, kojom je proglasila nezavisnost Ukrajine od tadašnjeg SSSR-a. Taj dan se i danas u Ukrajini slavi kao Dan nezavisnosti. Deklaracija je potvrđena na referendumu 1. decembra 1991, a Sovjetski Savez se formalno raspustio 25. decembra 1991.

Nezavisnost Ukrajine je među prvima priznala i Rusija - to je ubrzo po donošenju Deklaracije saopštio tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin.

„Ruski predsednik je priznao nezavisnost Ukrajine u skladu sa demokratski izraženom voljom njenog naroda”, objavljeno je tada u emisiji Vesti, piše Njujork tajms u izdanju od 3. decembra 1991.

„Dakle, prema sporazumu ZND, teritorija Ukrajine je administrativni okrug SSSR.”

Ni ova tvrdnja nije tačna. Naime, Zajednica nezavisnih država (ZND) je formirana u decembru 1991. godine u Minsku i osnovale su je Rusija, Belorusija i Ukrajina. Nastala je sa namerom da olakša raspad Sovjetskog Saveza i omogući dalju saradnju zemljama koje su bile njegov deo.

„Ugovorne strane priznaju i poštuju teritorijalni integritet ostalih i nepovredivost postojećih granica unutar Zajednice”, piše u članu 5. Ugovora o osnivanju ove Zajednice.

Zatim je 1993. godine potpisana Povelja Zajednice nezavnisnih država i u njoj se navodi da će države članice graditi odnose u skladu sa principima „poštovanja suvereniteta država članica, prava naroda na samoopredeljenje (...) nepovredivost državnih granica, priznavanje postojećih granica, odbacivanje nezakonitih teritorijalnih aneksija”.

U ovim dokumentima se, dakle, jasno navodi da je reč o nezavisnim državama.

„Ukrajina mora da završi demarkaciju granica sa susednim zemljama i dobije saglasnost susednih zemalja, uključujući i Rusiju, na njihovoj zajedničkoj granici”.

Iako je u više dokumenata i sporazuma koje su Rusija i Ukrajina potpisivale tokom godina, konstatovano da Rusija priznaje teritorijalni integritet Ukrajine, problemi među njima koji se tiču granica ipak postoje. Takav problem su i demarkacije - obeležavanje granica na terenu.

Ugovor o rusko-ukrajinskoj državnoj granici potpisali su u Kijevu 28. januara 2003. ruski predsednik Vladimir Putin i tadašnji predsednik Ukrajine Leonid Kučma i njime je definisana granica između ove dve države. Demarkacija, međutim, nije realizovana u vreme kada je sporazum potpisan.

Predsednici Ukrajne i Rusije su zatim 17. maja 2010. potpisali Sporazum o demarkaciji granice, a u avgustu te godine je Moskva potvrdila da je spremna da demarkira granicu sa Ukrajinom, navodi Radio Slobodna Evropa. U daljem periodu je ostvaren slab napredak, pa je sredinom 2014, ukrajinski Savet za nacionalnu bezbednost naložio vladi da izvrši jednostranu demarkaciju rusko-ukrajinske granice. Ruska vlada je u oktobru iste godine najavila da će granica biti izgrađena za tri godine.

Ipak, demarkacija na terenu i nije neohpodan uslov da država bude priznata kao nezavisna. Radio Slobodna Evropa objašnjava da je Rusija nakon raspada Sovjetskog Saveza „oklevala da demarkira svoje granice sa nekoliko bivših sovjetskih suseda, poput baltičkih zemalja, Belorusije, Kazahstana, Ukrajine i zemalja na Kavkazu”. Sličan problem sa demarkacijom granica postoji i između bivših sovjetskih republika, recimo Kirgistana i Tadžikistana.

„Prema Budimpeštanskom memorandumu i drugim sporazumima Ukrajina nema granice."

Ni ovo nije tačno. Naime, Memorandum o garancijama bezbednosti u vezi sa pristupanjem Ukrajine Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja, poznatiji kao Budimpeštanski memorandum, potpisan je 5. decembra 1994. godine između Ukrajine, Rusije, Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a. Memorandum se sastoji od svega šest tačaka i njime se Ukrajina odrče svog nuklearnog naoružanja u korist Rusije, koja joj je u zamenu za to garantovala poštovanje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.

„Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države ponovo potvrđuju svoju posvećenost Ukrajini (...) i poštuju njenu nezavisnost i suverenitet kao i postojeće granice”, piše u pomenutom sporazumu.
  Manipulisanje činjenicama
Ne, Srbija nije druga u Evropi po najnižoj ceni struje
Veliki broj domaćih portala je preneo kako je Srbija druga u Evropi po najnižoj ceni struje. Ova i...
  Lažna vest
Ponovna zloupotreba mutnog snimka kako bi se demantovao masakr u Buči
Godinu i po dana od masakra u ukrajinskom gradu Buči, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov...
  Manipulisanje činjenicama
Informer kao glasnogovornik Kremlja: Ako Rusi upotrebe nuklearno oružje, krivi su Britanci
Britanska vlada je najavila da će ukrajinskoj vojsci poslati municiju koja sadrži osiromašeni ura...
Ukrajina
Rusija
Ujedinjene nacije
Tviter
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: