Nastavak suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije i danas je protekao uglavnom u izjašnjavanju na iskaze svedoka. Tako su reč imali Radomir Marković, Milan Radonjić i Ratko Romić. Svi do jednog posebno su se osvrnuli na inspektora Dragana Kecmana koji je u svom svedočenju naveo da su okrivljeni organizovali i izvršili ubistvo Slavka Ćuruvije. Marković i drugi okrivljeni su Kecmana zbog toga opisali kao nekog ko „bezdušno laže”, kao „nestručnog” i „zlonamernog svedoka”.
Diskreditacija svedoka bila je glavna aktivnost odbrane na današnjem suđenju za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Komentarisani su iskazi više od 40 svedoka, a za mnoge od njih se moglo čuti da su „beskorisni“, „nekompetentni“, „pristrasni“, pa i psihički oboleli.
Srbija se našla na 93. mestu od 180 zemalja na najnovijoj listi medijskih sloboda međunarodne organizacije Reporteri bez granica (RSF) i svrstava se u „problematična okruženja za medijske slobode”. Od naših suseda, niže rangirane od Srbije su Crna Gora i Bugarska. Reporteri podsećaju na „drakonski” zaključak Vlade koji je donet zbog krize izazvane virusom korona, a pod kojim je uhapšena novinarka Ana Lalić. Napominju da je Apelacioini sud vratio na početak suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, a najveći pomak vide u donošnju osuđujuće presude okrivljenima za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića.
Suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije nastavlja sa svojom „sporom“ fazom. I danas, kao i prethodnih nekoliko suđenja, okrivljeni i njihovi advokati komentarisali su iskaze dvadesetak svedoka, od više od sto kolko ih je svedočilo dosad u ovom postupku. Najbitniji danas bio je iskaz Milorada Ulemeka Legije na kome se umnogome bazira i sama optužnica. Odbrana tvrdi da je njegovo svedočenje - koje indirektno optužuje Radomira Markovića i njegove saradnike za ovo ubistvo - bazirano na njegovim zaključcima i razmišljanjima, a ne na činjenicama.
Javni servis RTS planira da potroši više od 42 miliona dinara za oglašavanje svojih programa u tridesetak novina i internet portala. To možda i ne bi bilo problematično da među njima nema i tabloida koji svakodnevno šire lažne vesti i krše Kodeks novinara Srbije. Ipak, to RTS ne vidi kao problem. Za Raskrikavanje iz PR službe navode da se u odabiru partnera kod koga će se oglašavati vode isključivo „poslovnim kriterijumima“, a da je za poštovanje Kodeksa nadležan Savet za štampu.
„Istraživanje sajta Numbeo: život u prestonici Srbije mnogo bolji nego u drugim zemljama. Amerikanci - Beograd je odličan za život”, tvrdi Informer u članku koji je nedavno objavio, pozivajući se na podatke, čuvenog „američkog” sajta - „Numbeo”. Nije jasno zbog čega ga tabloid naziva „američkim”, s obzirom da je sajt ustvari srpski. Opsežan članak Informer je napisao upoređujući cene u Beogradu sa cenama u 14 drugih gradova, u većini su troškovi veći, ali su veće i plate.
Poslednjih dana Tviterom kruži viralna objava u kojoj se između ostalog konstatuje da više od 60 odsto radnika u Srbiji prima platu manju od 250 evra, a 70 odsto penzionera nema ni 200 evra mesečno. Iako Srbija po riziku od siromaštva jeste u vrhu među evropskim zemljama, stvarnost je ipak nešto manje mračna nego što ukazuju brojke u ovom tvitu.
Pet dnevnih listova - Kurir, Alo, Informer, Srpski telegraf i Večernje novosti su prošle godine samo na naslovnim stranicama objavili ukupno 1.172 lažne, neutemeljene i manipulativne vesti. Istovremeno, u ove medije i dalje se slivaju milioni dinara iz budžeta. Samo u prošloj godini, izdavači ovih dnevnih listova dobili su najmanje 29 miliona dinara od opština u Srbiji.
Građevinska kompanija „Milenijum tim” tužila je lokalne portale Info Vranjske i Jug Press, kao i Danas i N1 tražeći od njih ukupno 800.000 evra odštete - 100.000 evra po tužbi - zato što su prenosili izjave opozicionih političara sa konferencija za medije, ili njihova saopštenja. U spornim izjavama funkcioneri Narodne stranke su optuživali „Milenijum tim” za koruptivne poslove, a mediji, koji su uglavnom prenosili agencijske vesti, tuženi su jer nisu zvali kompaniju za komentar.