raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Teorija zavere
U Srbiji pao veštački sneg koji se ne topi na vatri upaljača? Lažna vest.
15.04.2020.    Marija Vučić    Foto: Twitter screenshot
„Juče nas je preleteo avion na liniji Rijad-Frankfurt i isprskao nas je lepo. Danas imamo sneg koji nije sneg, znači ne topi se i lepo crni kao plastika“, govori nepoznati čovek na video snimku koji se proširio društvenim mrežama. Na snimku, za koji nije poznato gde je tačno i kada nastao, čovek pokušava da otopi grudvu snega plamenom upaljača, ali mu ne polazi za rukom. Za teoretičare zavere ovo je bio argument da nas avioni nečim prskaju i da je zato sneg veštački. U pitanju je, međutim, elementarna fizika koja treba da je jasna svakom osnovcu, kaže za Raskrikavanje profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu Vladimir Đurđević.

Mnogi koji su videli snimak na kome čovek, navodno sa Zlatibora, bezuspešno pokušava upaljačem da otopi grudvu snega, ovo nazivaju „misterijom“. Smatraju da je reč o posledici zaprašivanja raznim hemikalijama iz vazduha zbog kojih je sneg koji pada „kao plastičan“ i „veštački“.

Profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu i ekspert za meteorologiju Vladimir Đurđević za Raskrikavanje navodi da je samo utisak da se sneg ne topi. On se topi ali je sama grudva snega puna vazdušnih „džepova“ (zbog kojih i njena struktura izgleda vazdušasto) koji upijaju tu vodu.

Naime, kada se plamen upaljača približi grudvi, kaže Đurđević, prvi kristali koji su na površini se, naravno, otope i pređu u tečno stanje ali tu tečnost unutrašnjost grudve upije, odnosno uvuče u svoje mikrošupljine.

„Kao i sunđer, tako i u ovom slučaju grudva jednostavno upije većinu vode koja nastane topljenjem kristala, što stvara utisak kao da se grudva ne topi“, kaže on.

Upaljač bi morao jako dugo da se drži na površini grudve da bi grudva na kraju počela da se topi.

Voda i led su, kaže profesor Đurđević, supstance koje vrlo loše provode toplotu, odnosno sporo je transportuju sa jedne na drugu lokaciju unutar same supstance.

„To znaju i Eskimi, koji žive u igloima i koriste ovu osobinu snega i leda da se izoluju od niskih temperatura spoljne sredine“, navodi on.

Da je sneg zaista kao od plastike, kao što tvrde domaći i svetski teoretičari zavere, u nekom momentu bi, smatra Đurđević, grudva i sama počela da gori poput plastične kese.

Ali zašto onda ostaje crn trag na grudvi, kao što se može videti na snimku?

Đurđević navodi da ni ovo nije neobično - grudva „nagoreva“ zato što na njenoj površini ostaje čađ (lanac ugljenika kao proizvod nepotpunog sagorevanja), što se uvek dešava kada je smanjen dotok kiseonika, kao u ovom slučaju.

„Kada je upaljač blizu objekta, u ovom slučaju grudve, dotok kiseonika se smanjuje što omogućava da je produkcija čađi veća nego inače, pa fini film vode koja se pojavi na površini grudve posle nekoliko sekundi jednostavno zadrži u sebi deo čađi. Ista stvar će se desiti ako plamen upaljača približimo nekom drugom čvrstom objektu, recimo staklu. Što je upaljač bliže objektu, što više smanjujemo dotok kiseonika, više će biti čađi“, objašnjava Đurđević.

Ovo bi, smatra ovaj profesor, trebalo da znaju svi srednjoškolci pa i osnovci. Problem je, navodi on, što se prirodne nauke uče bez jasnog povezivanja sa stvarima koje su nam iskustveno poznate, odnosno sa onim sa čime se susrećemo svakog dana.

Na Tviteru su se ispod ovog videa, osim teoretičara zavere, javili i oni koji su imali dovoljno znanja iz hemije i fizike da razumeju da je u pitanju manipulacija.
   

Da gruva snega apsorbuje vodu, jednostavnim eksperimentom pokazao je pre nekoliko godina i jedan korisnik Jutjuba u svom videu koji možete pogledati ovde.

On je na vreli tiganj stavio grudvu koja je počela da se smanjuje, ali vode u prvim momentima nije bilo u tiganju, upravo jer ju je grudva upijala ka unutra, poput sunđera. Od određenog trenutka, kada tečnost popuni sve mikrošupljine grudve, ona počinje da se topi „ka spolja“ i ostavlja vodu za sobom po dnu tiganja.
   

Inače, teorija da nas prskaju hemikalijama zbog čega navodno imamo neprirodan sneg, što se navodno dokazuje ogledom sa grudvom i upaljačem, ima svoje sledbenike širom sveta već godinama.

Slične tvrdnje bile su aktuelne i pre nekoliko godina i kod nas, kao i u svetu gde je između ostalih i fekt-čeking portal Snopes još 2014. godine raskrinkao ovaj mit koji je te zime kružio po SAD.

„Da je zaista pao „plastični sneg“, bilo bi ga još uvek. Ne bi se ni istopio“, zaključuje profesor Vladimir Đurđević.
  Lažna vest
Nove teorije zavere o Bilu Gejtsu: Dobio dozvolu da vakciniše ljude preko vazduha
Bil Gejts i vakcine protiv kovida su po svemu sudeći nepresušan izvor dezinformacija i teorija zav...
  Lažna vest
Ne, ovaj grad nije pao u Srbiji
Nakon montiranih fotografija „superćelijskih oblaka“ i lažnih tvrdnji da je nevreme krajem pro...
  Lažna vest
Lažne fotografije „superćelija“ i besmislene tvrdnje o veštački izazvanom nevremenu
Oluja koja je u sredu uveče prošla kroz region, uplašila je ljude svojom razornom snagom ali ih i...
Kemtrejls
Teorije zavere
Fizika
Vladimir Đurđević
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: