Vest
RTS glumce zbog crvene krvave šake predstavio kao teroriste – šta su prećutali o ovom simbolu
16.01.2025. Stefan Kosanović KRIK
U Dnevniku 2 RTS-a, emitovanom 13. januara, gledaoci su od voditeljke čuli da je „izraelski istoričar Holokausta Efreim Zurof kritikovao glumce u Srbiji, koji rukama obojenim u crveno izražavaju podršku protestima i istakao da bi se trebalo čuvati simbola koje koristi Hamas”. RTS nije pomenuo da se te „krvave ruke” u Srbiji već mesecima koriste kao simbol nečeg drugog – protesta građana koji traže odgovornost vlasti posle pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nije RTS prvi koji je ovim simbolom pokušao da manipuliše – tabloidi već nedeljama plasiraju narativ da je ovaj simbol stigao „spolja” uz već standardne opaske da su studenti i građani koji ih podržavaju „strani plaćenici”, nazivajući ih i „Hrvatima” i „Albancima”. Kroz istoriju, krvava šaka nije korišćena samo na Bliskom Istoku, već mnogo šire, a čak i tamo, bila je simbol borbe protiv rata i patnje nevinih.
Pred sam kraj Dnevnika 2 RTS, 13. januara, oko 20 sekundi trajao je prilog o studentskim i građanskim blokadama. U njemu se šturo izvestilo da su tog dana blokirane Ruzveltova ulica i Bulevar kralja Aleksandra u Beogradu, kao i centar Zemuna i da nije bilo incidenata. U prilogu je kao razlog blokada ulica navedeno odavanje pošte stradalim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne i ostali zahtevi višemesečnih protesta.
Odmah nakon priloga o blokadama saobraćajnica, voditeljka Ivona Pantelić pročitala je sledeći tekst: „Izraelski istoričar Holokausta Efreim Zurof kritikovao je glumce u Srbiji koji rukama obojenim u crveno izražavaju podršku protestima i istakao da bi se trebalo čuvati simbola koje koristi Hamas (…) „Povezivanje krvavih ruku ukazuje ili na grubo nepoznavanje simbola koje koristi teroristička organizacija ili na potpuno neprikladno simpatizerstvo prema zloglasnoj terorističkoj organizaciji koja je počinila stravične zločine”, naveo je Zurof”.
RTS se ni u jednom trenutku nije ogradio od činjenice da se „krvave ruke” u Srbiji već mesecima koriste kao simbol mirnog protesta i traženja odgovornosti vlasti posle pada nadstrešnice u Novom Sadu.
„Zahtevamo od RTS-a da u Dnevniku 2 svoje javne medijske ustanove osudi nasilje koje se sprovodi nad studentima i građanima koji mirno protestuju, izvini se dramskim umetnicima, pročita naše saopštenje i pozove na smanjivanje tenzija u društvu”, saopštili su glumci, odnosno umetnički ansambl Ateljea 212 i pozvali građane na pridruživanje protestu ispred RTS-a u petak 17. januara od 18.30 časova.
U nastavku ćemo navesti samo neke od primera protesta u kojima se koristi crvena šaka, a koji međusobno imaju još jednu sponu – bore se za ljudska prava i mir – potpuno suprotno narativu koji šire pojedini mediji i političari u Srbiji.

Foto: KRIK / Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu
Red Hand Day – kampanja protiv regrutacije dece vojnika
Svakog 12. februara, još od 2002. godine, obeležava se Dan crvenih ruku – međunarodna inicijativa koja skreće pažnju na problem regrutovanja dece u oružanim sukobima širom sveta. Simbol crvenih ruku predstavlja globalni apel za okončanje ove prakse i naglašava tragične posledice koje rat ima gotovo na svim kontinentima.
U svojoj publikaciji Human rights watch navodi neke od primera akcija prikupljanja crvenih otisaka. U srednjoj školi Santa Monika u Kaliforniji, učenici su organizovali informativni štand, pozvali vršnjake da naprave crvene otiske ruku i potpišu peticiju upućenu lokalnom kongresmenu. U Demokratskoj Republici Kongo, na Dan crvenih ruku 2008. godine, stotine dece i lokalnih organizacija za zaštitu dečjih prava priključilo se globalnoj kampanji i oslikavalo krvave šake. U nemačkom gradu Schonewalde, učenici su takođe aktivno učestvovali u obeležavanju ovog dana, a crvenu šaku su formirali i grupno svojim telima.
Na zvaničnom sajtu Dana crvenih ruku piše da je trenutno prikupljeno skoro 460.000 crvenih šaka.
MJAFT! u Albaniji – borba za prava
Tabloidi već danima proteste označavaju i kao „albanske” samo zato što je logo jedne albanske organizacije crvena šaka. Ono što tabloidi predstavljaju „tragičnim albanskim scenarijem, potpomognutim iz SAD-a”, zapravo je organizacija koja se bori za ljudska prava i koja se zove MJAFT!
Ona je osnovana 2003. godine i bavi se unapređenjem građanskog aktivizma i demokratije u Albaniji. Naziv MJAFT! na albanskom jeziku znači „Dosta!” i simbolizuje bunt protiv društvenih nepravdi, korupcije i nedostatka transparentnosti.
Organizacija je ubrzo postala prepoznatljiva zahvaljujući svojim kampanjama i angažovanju mladih, podstičući ih da se uključe u politički i društveni život zajednice. Kroz javne akcije, proteste, istraživačke projekte i medijske kampanje, MJAFT! skreće pažnju na probleme u obrazovanju, pravosuđu, ekologiji i drugim sektorima.

Foto: MJAFT! / Kao prepoznatljiv logo ove organizacije nalazi se krvava raširena šaka.
Atletičarke Jordan Marie Daniel i Rosalie Fish – protiv diskriminacija manjine
Džordan Mari Danijel i Rozali Fiš, atletičarke iz Amerike, stavljale su crvene otiske šake na lice od 2019. godine, dok su trčale ili javno govorile. Crvena boja za njih predstavlja krv i nasilje, a otisak šake da se nečiji glasovi ućutkuju i da se ljude fizički zlostavlja.
One su to radile da bi skrenule pažnju na to da mnogo autohtonih (indijanskih) žena i devojaka nestaje ili biva ubijeno u Americi i Kanadi. Glavni motiv im je bio diskriminacija, odnosno to što se ovaj problem zanemarivao i zaboravljao i niko se njime ozbiljno nije bavio.
Protiv politike Kremlja
Simbol „krvave šake”, odnosno otiska dlana u crvenoj boji, postao je upečatljiv vizuelni izraz protesta protiv politike Vladimira Putina, a masovnu upotrebu doživeo je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Aktivisti i kritičari Kremlja time žele da poruče da ruske vlasti imaju „krv na rukama”, naročito zbog civilnih žrtava i kršenja ljudskih prava.
Ova simbolika najčešće se može videti ispred ruskih ambasada u evropskim gradovima, na protestima širom sveta, na sportskim utakmicama, na fotografijama Vladimira Putina, na društvenim mrežama kroz digitalne prikaze krvavih otisaka dlanova, transparentima, ali i na performansima koji ukazuju na rusku krivicu za ratna stradanja.
U kontekstu Rusije i Putina simbol je posebno dobio na značaju nakon aneksije Krima 2014. godine, a dodatno se proširio kada su aktivisti povezani sa ruskom opozicijom počeli da ukazuju na korupciju i političko nasilje.