Novcem od droge plaćaju policajce!“
Ovu tvrdnju Božidara Spasića, Alo uzima kao utvrđenu činjenicu na kojoj temelji naslovnu stranu i naslov teksta, bez ikakvih dokaza, ukrštenih izvora, argumenata koji bi dokazali ili utemeljili sumnju da se radi o „prljavim parama“, a ne parama poreskih obveznika Kosova.
Inače, o prijemu Kosova u Interpol odlučivaće Generalna skupština ove institucije u novembru u Dubaiju. Kako je rekao kosovski ministar diplomatije Bedžet Pacoli za BBC na srpskom, prijem u Interpol bi za Kosovo bio važan zbog borbe protiv terorizna i organizovanog kriminala, međunarodne saradnje u sektoru bezbednosti, stabilnosti u regionu.
Ipak, podseća BBC, vlasti u Beogradu se ovome oštro protive – između ostalog i zato što bi članstvo Kosova u Interpolu bilo suprotno međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244, jer, kako tvrde, prištinske institucije nisu u stanju da osiguraju bezbednost na Kosovu, kao i zbog bojazni da bi pristupanje Kosova Interpolu poslužilo za revanšizam prema pripadnicima policije i vojske Srbije (iz 1999. godine) tako što bi se hiljade njih našlo na poternicama.
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić nedavno je izjavio da postoji jako lobiranje za prijem Kosova u Interpol, te da je „priča o prijemu politički motivisana i ima veliku podršku Zapada“. Ipak, kako je rekao, uprkos tome što predstavnici Kosova lobiraju i delegacijama nude novac da dođu na zasedanje Interpola „ne verujem da će Kosovo proći na glasanju, jer su potrebne dve trećine glasova“.
Kodeks zabranjuje širenje stereotipa
Naime, radilo se o crowdfunding kampanji koju je pokrenuo jedan Albanac iz Njujorka, da bi se prikupio novac za kaznu koja je, nakon utakmice Srbija-Švajcarska, bila izrečena švajcarskim reprezentativcima Granitu Đaki i Džerdanu Šaćiriju zbog znaka dvoglavog orla.
Tabloidi su konstatovali da kaznu plaća albanska dijaspora „u kojoj naravno ima i narko-dilera“, iz čega su izveli zaključak da „narko-dileri platili kaznu ovim fudbalerima“.
U delu koji definiše odgovornost novinara, Kodeks novinara Srbije propisuje da je širenje stereotipa nedopustivo.
„Novinarska profesija nespojiva je sa širenjem bilo koje vrste: polnih, rodnih, etničkih, rasnih, socijalnih, ili verskih stereotipa. Predrasude koje novinari privatno imaju, ne smeju da budu emitovane/objavljene ni u kakvom kontekstu, ni otvoreno, ni prikriveno“, navodi se u ovom dokumentu.