raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  analize
  o nama
raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Vest
BIA: Tvrdnje o špijunaži trivijalni senzacionalizam
16.12.2024.

Bezbednosno-informativna agencija (BIA) je u kratkom saopštenju nazvala „trivijalnim” tvrdnje da su brojni aktivisti i novinari u Srbiji bili meta digitalne špijunaže. Međunarodna organizacija Amnesti i brojni mediji, među njima i Raskrikavanje, objavili su dokaze da su tokom informativnih razgovora u policiji ili u prostorijama BIA-e, instalirani tajni špijunski softveri. Na meti prisluškivanja našao se i novinar lokalnog portala FAR Slaviša Milanov kome je još u februaru ove godine na telefon instaliran softver NoviSpy, do sada nepoznat i stručnjacima za digitalnu bezbednost. Istraživanje Amnestija je uz pomoć zaraženih telefona pokazalo je da taj softver bio direktno povezan sa IP adresama koje pripadaju BIA-i.

  Vest
SHARE Fondacija: Utvrditi krivičnu odgovornost zbog špijuniranja novinara i aktivista
16.12.2024.

MUP i BIA nezakonito upadaju u telefone aktivista i novinara i izveštaj Amnesti Internešnala daje čvrste dokaze o tome, ocenila je SHARE Fondacija koja se u Srbiji, između, ostalog bavi i digitalnom bezbednošću. Međunarodna organizacija Amnesti jutros je objavila izveštaj koji otkriva velike razmere digitalnog nadzora u Srbiji. Među žrtvama priskuškivanja se našao i novinar portala FAR, Slaviša Milanov kome je špijunski softver NoviSpy instaliran u telefon početkom ove godine i to tokom informativnog razgovora u policiji, a o čemu je pisalo Raskrikavanje. Amnesti otkriva da su slični softveri bili instalirani i na telefone ekololoških ili političkih aktivista u Srbiji.

  Vest
MUP: Navodi Amnestijevog izveštaja su netačni, forenzički alat koristimo u skladu sa zakonom
16.12.2024.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) takođe se oglasilo kratkim saopštenjem demantujući otkrića da su novinari i aktivisti u Srbiji prisluškivani nakon što su im u telefone ubačeni špijunski softveri. Tvrde da forenzički alat koriste u skladu sa zakonom. Međunarodna organizacija Amnesti kao i više medija širom sveta, među njima i Raskrikavanje, utvrdili su da su špijunski softveri instalirani uz pomoć tehnologije Cellebrite koju policije širom sveta koriste za otključavanje i preuzimanje podataka sa telefona.

  Vest
Sa litijuma prešli na studente: Pokret „Kopaćemo” objavio spisak „studenata plaćenika”
13.12.2024.

Sedamnaestoro mladih ljudi našlo se na takozvanom „spisku studenata plaćenika” koji je ovih dana objavio pokret „Kopaćemo”, a koji se do nedavno skoro ekskluzivno bavio temom rudarenja litijuma. „Kopaćemo” ove mlade ljude povezuje sa aktuelnim blokadama fakulteta i saobraćajnica, opozicionim političkim partijama uz etiketu da su u pitanju „plaćenici” koji se lažno predstavljaju kao studenti. Jedna od studentkinja čije ime se nalazi na „spisku”, Anđela Jeremić, kaže za Raskrikavanje da je jasno da je ovo spisak nepodobnih. Iz Građanskih inicijativa upozoravaju da ovakav „spisak” ugrožava bezbednost studenata i studentkinja koji se ovih dana bore za vladavinu prava u Srbiji.

  Manipulisanje činjenicama
Večernje novosti o Asadu kao o „borcu za svoju zemlju”, prećutkuju hapšenja i torture
10.12.2024.

Nakon skoro četvrt veka u Siriji je pala vlast Bašara al Asada koji je dobio azil u savezničkoj Rusiji, a u pregledu dešavanja Večernje novosti diskretno staju na stranu (i) ovog diktatora. U njegovoj biografiji navode da se borio za svoju zemlju, a prećutkuju da je Asadov režim ocenjen kao jedan od najrepresivnijih na svetu, da je u njegovim zatvorima od 2011. godine završilo više od 100.000 ljudi zbog kritike vlasti i opozicionih aktivnosti, da su ljudi tamo mučeni i ubijani, kao i da mnogo sirijskih porodica više od decenije čeka na bilo kakve vesti o uhapšenima kojima se u zatvorima gubi svaki trag. Nema ni navoda međunarodnih organizacija o tome da je Asadov režim u nekoliko navrata koristio hemijsko oružje za obračun sa sopstvenim građanima poput napada nervnim gasom sarinom i da je u tim napadima poginulo više hiljada ljudi.

prethodni članci  
  naredni članci
Raskrikavanje je verifikovani potpisnik Kodeksa Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN) i u svom radu se pridržava odredbi ovog kodeksa.  Ukoliko smatrate da je Raskrikavanje svojim radom prekršilo ovaj kodeks, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku. Ovde možete pronaći i IFCN Code of principles, na kojem možete videti vrednosti koje poštujemo i za koje se zalažemo.
Raskrikavanje je projekat Mreže za istraživanje kriminala i korupcije - KRIK
  Makenzijeva 46, 11000 Beograd
  011 244 19 66
  raskrikavanje@krik.rs