Suđenje BIRN-u po Šapićevoj tužbi opet odloženo: Za tri godine održano samo jedno ročište

Foto: Raskrikavanje (novinar BIRN-a Radmilo Marković i direktorka BIRN-a, Dragana Žarković Obradović po izlasku iz Palate pravde)

U Palati pravde u Beogradu danas je ponovo odloženo suđenje novinarima Balkanske istraživačke mreže (BIRN Srbija) po tužbi gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapića. On je još u martu 2023. tužbu podneo zbog teksta o ozakonjenju njegovog objekta na Bežanijskoj kosi, nakon što je postao gradonačelnik Beograda. Za tri godine ovog postupka, održano je svega jedno ročište, dok su tri odložena. Naredno suđenje zakazano je tek za oktobar. 

Novinar BIRN-a, Radmilo Marković je u oktobru 2022. otkrio da je opština Novi Beograd legalizovala nelegalno dograđen objekat u vlasništvu gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapića, na Bežanijskoj kosi. Prema dokumentima koja je sakupio BIRN, zakonski uslovi za ozakonjenje tog objekta nisu bili ispunjeni. 

Pet meseci nakon ovog otkrića, na adresu BIRN-a, stigla je tužba. Gradonačelnik Aleksandar Šapić tužio je Markovića, glavnog i odgovornog urednika BIRN-a, Milorada Ivanovića i BIRN Srbija. 

Tvrdi da su mu ovim tekstom povređeni čast i ugled, i zbog pretrpljenih duševnih bolova, traži novčanu nadoknadu od šest miliona dinara. 

U ovom postupku koji se vodi pune tri godine, kako pokazuje portal pravosuđa, do sada je održano svega jedno ročište i to u septembru 2024. Nakon toga ročište je odloženo još dva puta. 

Danas se u sudnici u Palati pravde pojavila tužena strana, ali ne i gradonačelnik. 

Sudija Vesna Bogosavljević predložila je da se danas saslušaju Marković i Dragana Žarković Obradović, ali je njihova advokatica zatražila da se ročište odloži i da se prvo sasluša Aleksandar Šapić koji je tužbu podneo. 

Naredno suđenje je zakazano  za 8. oktobar. 

Šta se otkriva u tekstu zbog kog je Šapić tužio BIRN? 

Nekoliko meseci nakon što je Šapić postao gradonačelnik Beograda, BIRN je otkrio da je opština Novi Beograd ozakonila Šapićev sedmosoban stan na Bežanijskoj kosi, iako taj obekat – u tom obliku i veličini – nije postojao na  satelitskom snimku Republičkog geodetskog zavoda iz 2015. godine. BIRN je tada ukazao da je prema Zakonu o ozakonjenju objekata upravo to preduslov da nelegalno izgrađeni objekti uopšte uđu u proceduru za ozakonjenje. 

BIRN je tada naveo i da gradske opštine mogu da donose rešenja o ozakonjenju objekata do 400 kvadrata bruto razvijene građevinske površine (BRGP) – zbir površina svih nadzemnih etaža objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta. Za veće površine nadležan je Grad Beograd. Šapićev objekat, prema zvaničnim podacima iz katastra, kako je tada pisao BIRN, imao je 403 kvadrata BRGP.

„Očigledna je namera tuženih da uruše ugled tužioca s obzirom da se iznose neistiniti navodi da je Opština Novi Beograd ‘nezakonito ozakonila’ objekat u vlasništvu tužioca, uz potpuno odsustvo objašnjenja šta je nadležnost opštinskih organa koji se bave ozakonjenjem. (…) namera tuženih da nanesu štetu po ugled tužioca je i više nego očigledna”, navodi se u Šapićevoj tužbi.

Ovo inače nije njegova jedina tužba koju je podneo protiv BIRN-a.

2023. Šapić je tužio novinare BIRN-a, Jelenu Veljković, Aleksandra Đorđevića, i urednika Milorada Ivanovića i BIRN Srbija zbog teksta u kome su otkrili da je kupio vilu od skoro 400 kvadrata u Trstu, a koju nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije. Tužbom je takođe tražio šest miliona dinara naknade zbog „pretrpljenih duševnih bolova”. 

Ni ovaj slučaj nije mnogo odmakao, za pune tri godine otkada je podneta tužba, do sada su saslušani Šapić i tuženi novinari Jelena Veljković i Aleksandar Đorđević. Ovo suđenje je takođe odlagano više puta, poslednji put u februaru ove godine.

BIRN smatra da se u oba slučaja radi o SLAPP tužbama čiji je cilj da zastraše i obeshrabre novinare u nameri da pišu o pojedinim ljudima ili temama od javnog interesa.

PROČITAJ JOŠ:

Portal Raskrikavanje je verifikovani potpisnik Kodeksa Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN), kao i verifikovani potpisnik kodeksa Evropske mreže standarda za proveru činjenica (EFCSN). Linkovani sajtovi sadrže opise profesionalnih vrednosti koje poštujemo i za koje se zalažemo, a ukoliko smatrate da je Raskrikavanje svojim radom prekršilo neke od ovih međunarodnih odredbi, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku ili se obratiti EFCSN-u putem formulara koji možete pronaći na ovom linku.

O nama

Kontakt

Portal Raskrikavanje je verifikovani potpisnik Kodeksa Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN), kao i verifikovani potpisnik kodeksa Evropske mreže standarda za proveru činjenica (EFCSN). Linkovani sajtovi sadrže opise profesionalnih vrednosti koje poštujemo i za koje se zalažemo, a ukoliko smatrate da je Raskrikavanje svojim radom prekršilo neke od ovih međunarodnih odredbi, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku ili se obratiti EFCSN-u putem formulara koji možete pronaći na ovom linku.

Poseti nas na mrežama: