raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  analize
  o nama
raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Vest
Šta su Haradinaj i Rama (do)govorili u Peći?
 28.11.2018.   Marija Vučić
 Foto: N1 printscreen
Pet od osam nacionalnih dnevnih listova juče je imalo gotovo identične naslovne strane - sliku Edija Rame i Ramuša Haradinaja kako drže ruke preko dvoglavog orla na albanskoj zastavi, uz konstataciju da je počelo stvaranje Velike Albanije. Sastanak čelnika albanske i kosovske vlade u Peći, na kome je potpisano nekoliko sporazuma o saradnji, podstakao je tabloide da, sve vreme nazivajući Albance „Šiptarima“ a ovu sliku „zlokobnom“, zapaljivo izveste o ionako osetljivoj temi.
Mediji bez mnogo detalja i pojašnjenja navode da su se Edi Rama i Ramuš Haradinaj na sastanku dogovorili da se od početka sledeće godine „ukine granica“ između Kosova i Metohije čime su „ozvaničili pakt Prištine i Tirane da formiraju Veliku Albaniju“. Alo tvrdi da je ova „fantomska tvorevina“ dobila time i „prve institucije“, dok Informer čitav događaj karakteriše kao „strašnu provokaciju“ i „zlo“.

Iako se u njihovom dogovoru nigde ne spominje „Velika Albanija“, niti je zvanično dogovoreno formiranje zajedničke države kako se može zaključiti iz tabloida, reči Edija Rame i Ramuša Haradinaja tokom i nakon sastanka zaista impliciraju da ideja o nekoj vrsti ujedinjenja Albanaca postoji i da ovi dogovori jesu prvi korak.

Naime, navedeno je da su potpisani sporazumi „prvi korak ka ujedinjenju tržišta, ali ne samo to“, a najavljena je i izrada dokumenta o ujedinjenju Albanaca, bez ikakvih daljih detalja o tome. Istovremeno ističu da Albanija priznaje suverenitet Kosova i da žele da budu integrisani u EU „kao dve države koje imaju zajedničke pretke“.

Šta je tačno dogovoreno na sastanku?

Potpisano je devet protokola i sporazuma: o ukidanju rominga, o uspostavljanju zajedničkih carinskih procedura na graničnom prelazu Morina - Vermica, o saradnji u vezi sa javnim dugom, stranim investicijama i odnosima sa međunarodnim finansijskim institucijama, memorandum o industrijskoj svojini. Dogovoreno je i međusobno priznavanje i unifikacija određenih sertifikata iz oblasti veterine, potpisan je i sporazum o saradnji omladine, o uspostavljanju bilateralne trgovinske komore, o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola i o saradnji na polju zdravstva.

Mimo toga, predsednici vlada su u svojim govorima istakli i da će se od prvog januara krenuti sa „carinskim ujedinjenjem“, koje je najviše uzburkalo domaću javnost. Sporazum o carinskom ujedinjenju Kosova i Albanije je, inače, kako su tada preneli mediji, kosovska skupština usvojila u junu.

Rama je u svom govoru naveo da će od 1. januara Kosovo dobiti sopstveni tranzitni prelaz u luci Drač, „dok će drugi koraci ka carinskom ujedinjenju biti preduzeti tokom prve polovine godine“.

„Svako ko to vidi kao pretnju, bilo Beograd bilo Brisel, dobrodošao je da nas poseti i sedne s nama za sto kako bismo mu objasnili da to nije pretnja, već poziv svima da prate primer ovakve saradnje, a naročito Srbija“, rekao je Rama.

Ipak, na pitanje Raskrikavanja o tome koji su to konkretno drugi koraci i da li oni vode ukidanju granica kako o tome pišu domaći mediji, iz kabineta albanskog premijera nisu odgovorili.

Ni u svom govoru Rama nije detaljnije objasnio ove svoje reči, ali je na jednom mestu, govoreći o zajedničkom graničnom prelazu, rekao da će u narednom periodu biti objedinjeni podaci kosovskih i albanskih granica „kako bi se ubrzale granične i carinske kontrole na granici između Kosova i Albanije“.

Podaci o svima koj ulaze i izlaze iz ovih zemalja biće deo zajedničke baze u okviru koje „mi funkcionišemo kao dve države bez granice“. Sve to, prema Raminim rečima, između ostalog treba da dovede do olakšane trgovinske razmene. U sklopu carinskih olakšica, Rama je pojasnio i da će biti eliminisani neki od 42 sertifikata i dokumenata iz oblasti trgovinske razmene koji se odnose na zdravlje životinja i poljoprivredne proizvode, a policija i carinici obeju zemalja će zajednički sarađivati na granicama i carinskim punktovima, kaže Rama.

Pod obrazloženjem da je ovo primer saradnje i za sve ostale zemlje, Kosovo i Albanija priznaće jedni drugima i vozačke dozvole.

„Ko god putuje iz Kosova u Albaniju, biće dovoljno da ima kosovska dokumenta da bi ušao i normalno sprovodio ekonomske i trgovinske aktivnosti u Albaniji i obrnuto. Vozačke dozvole između Kosova i Albanije su vozačke dozvole između Albanaca sa obe strane granice“, rekao je Rama.

Isto važi i za ostala dokumenta, rekao je albanski premijer, koja će biti međusobno priznata u narednih šest meseci.

„Dokument izdat u Albaniji treba da se smatra dokumentom izdatim na Kosovu i obrnuto. I za kosovsko-albanske ili albanske preduzetnike biće dovoljno da idu na jedna vrata umesto na dvoja. Mi nismo Albanci i Srbi, mi smo Albanci i Albanci“, rekao je Rama, ali Raskrikavanju iz njegovog kabineta nisu odgovorili ni na pitanja o ovim olakšicama.

Ujedinjenje nacije

Govori Ramuša Haradinaja, a naročito Edija Rame, tokom sastanka i na konferenciji za novinare, obiluju nedorečenostima i dvosmislenostima.

Dok sa jedne strane albanski premijer govori o tome kako priznaje suverenitet i integritet Kosova kao nezavisne države čije postojanje je ključ konačne i dugoročne stabilizacije i povezanosti regiona, kako su dve zemlje jedna drugoj partneri jer su prirodno naklonjenje jedna drugoj, istovremeno navodi i da „svaki pravi Albanac u svom srcu čezne za ujedinjenjem“, a najavljuje i izradu analitičkog i strateškog „Albanija, Kosovo i put ka ujedinjenju Albanaca do 2025“.

O kakvom se ujedinjenju radi, odnosno da li ono podrazumeva plan teritorijalnog ujedinjenja, iz kabineta premijera je i ovde izostao odgovor, a Rama ističe da je reč o dokumentu koji će se baviti demografijom, ekonomskim razvojem, socijalnim i političkim aspektima. Na koferenciji za novinare je rekao da je cilj napraviti stratešku viziju za Albaniju, Kosovo i Albance u 2025, 2030, 2035, 2050. godini.

„Naravno, znam što će odmah reći u Beogradu, ili bilo gde drugde, ali imam na umu ujedinjenje Albanaca kao nužnosti na putu ka EU. Europska unija mora da završi sa dvostrukim pristupom - jedno lice za Albaniju, drugo za Kosovo“, istakao je on bez daljeg preciziranja i konkretizovanja ove ideje.

Rama se kroz govor više puta prebacuje sa priče o ujedinjenju na priču o postojanju dve države koje sarađuju pa tako pred kraj govora navodi i da je „naše lice crveno i crno i spremni smo da se suočimo sa svim crvenim i crnim izazovima da bismo ojačali ekonomiju i osigurali budućnost naše nacije u dve države“.

„Dve države koje hoćemo da integrišemo u EU, dve države koje se vode principima međunarodnog prava i poštuju volju svojih predaka“, rekao je Rama.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka, Ramuš Haradinaj je rekao da su Kosovo i Albanija na pravom putu ujedinjenja ekonomskog tržišta „ali ne samo to“. Nije objasnio šta znači „ne samo to“, a prema transkriptu sa konferencije, ni prisutni novinari nisu tražili dodatna pojašnjenja ni od premijera Kosova ni Albanije.
Ramuš Haradinaj
Edi Rama
Albanija
Kosovo
Velika Albanija
Raskrikavanje je projekat Mreže za istraživanje kriminala i korupcije - KRIK
  Makenzijeva 46, 11000 Beograd
  011 244 19 66
  info@raskrikavanje.rs