Mitrović promoviše Pink AI preko lažnih profila i spornih „podataka”. Šta je PINK AI i da li uopšte postoji?

Skrinšot OpenPink AI

Željko Mitrović je pre dva dana objavio veštački generisan video u kojem sam sebe prikazuje kao globalnu zvezdu i najavio pokretanje Pink AI – alata koji je, kako tvrdi, napredniji od ChatGPT-a i Groka i koji će uskoro samostalno snimati filmove. Ubrzo zatim, u komentarima na X počeo je da odgovara kritičarima objavljujući njihove navodne privatne podatke – poput godišta, imena roditelja, broja telefona i adrese stanovanja – tvrdeći da ih je pribavio upravo uz pomoć svog AI sistema. Međutim, korisnici tvitera su ubrzo shvatili da je ipak čitava demonstracija bila inscenirana kako bi se Pink AI predstavio kao moćan alat za digitalni nadzor i identifikaciju neistomišljenika. Sistem još uvek nije dostupan javnosti, ali ukoliko bude postao operativan i sposoban da obrađuje lične podatke na način koji Mitrović opisuje, zloupotreba aktuelnih srpskih propisa o zaštiti podataka o ličnosti postaće gotovo izvesna.

Vlasnik Pinka Željko Mitrović prekjuče je na X objavio veštački generisan video u kojem je glavna zvezda – on sam. U klipu, koji prati hvalospevna veštački generisana pesma o njemu, virtuelni „Žeks” pleše, svira, bavi se modelingom i putuje od jednog kraja planete do drugog.

Za ovaj video, Mitrović tvrdi da je toliko dobar da „o tome za sada ChatGPT, Grook i ostali, mogu samo da sanjaju”.

U opisu objave najavio je novi projekat – „čarobni Pink AI”, koji je, kako navodi, proizvod Centra za digitalne virtuelne video-tehnologije, osnovanog pre tri godine i specijalizovanog za AI video produkciju. Mitrović je optimističan – uveren je da će njegov sistem u budućnosti samostalno snimati filmove.

„Pinkov video AI sada radi na preko 20.000 cloud servera, širom planete, i ogromnom broju NVIDIA grafičkih kartica! Za sad usluge Pink AI koristimo samo za sopstvene potrebe, ali ćemo ga relativno brzo pustiti svim korisnicima širom planete!”, navodi se, između ostalog, u objavi.

U trenutku objavljivanja ovog teksta, Mitrovićeva objava na mreži X bila je zaključana – mogla su da je komentarišu samo lica koja on prati ili pomene. Ipak, neposredno nakon što je objavljena, bila je otvorena i u kratkom roku prikupila veliki broj komentara.

Na neke od negativnih reakcija, Mitrović je odlučio da odgovori otkrivanjem navodno privatnih podataka o korisnicima – poput godina rođenja, adrese stanovanja, imena članova porodice, veličine stana, vrste automobila, telefonskog broja i sličnih detalja. Tvrdio je da je do tih informacija došao upravo pomoću svog Pink AI sistema.

Tako je korisnici pod imenom „Nina Sorel”, između ostalog, poručio da je rođena 1987. godine, da joj roditelji žive u Beču, da ima brata Nikolu i da bi trebalo da zameni svoj Fiat 500 „za nešto bolje” jer je, kako navodi, dobrostojeća. Na kraju poruke, ostavio je i njen delimično cenzurisan broj telefona.

Korisnici X-a, kao na primer profil „@novosadske”, uvideli su da postoji neobičan detalj u vezi sa tim nalogom – fotografije koje koristi nisu autentične. Na profilnoj slici se ne nalazi izvesna Nina, već poznata vlogerka Jasmine Hand, koja je istu fotografiju objavila na Instagramu pre oko godinu i po dana. Još jedna od prvih objava na profilu koristi fotografiju koju je u 2024. godini postavila devojka po imenu Sophia Jenssen.

Slično se dogodilo i sa nalozima „Stanija Minić” i „Vesna”, o kojima je Mitrović takođe objavio niz navodnih ličnih podataka. I u ovim slučajevima, obrnuta pretraga slika na Yandexu pokazuje da se iza profila verovatno nalaze lažni identiteti.

Skrinšot sa X

Ovim „reklamama”, Mitrović je praktično rekao da će njegov budući AI sistem obrađivati podatke o ličnosti.

Ukoliko posetite veb-stranicu pomenutog Pink AI modela, ona još uvek nije funkcionalna. Sistem nije dostupan korisnicima, dok je domen aktivan i jasno stoji da je sajt u izradi.

Prema podacima servisa WhoIs sajta DomainTools, domen reklamiran kao zvanična stranica projekta Pink AI registrovan je upravo pre dva dana, kada je Mitrović pisao o njemu. Podaci o vlasništvu su sakriveni, ali vlasnik Pinka javno ističe da stoji iza čitavog projekta.

Na istoj IP adresi na kojoj je smešten i taj domen nalaze se još četiri novoregistrovana sajta, sa različitim kombinacijama reči „Pink” i „AI”, kao i lična stranica izvesnog Vuka Nikolića.

Vuk Nikolić u svojoj biografiji navodi da je od jula 2024. godine vlasnik kompanije Product matching AI, koja se bavi razvojem sistema zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Ta kompanija, međutim, nije registrovana u bazi Agencije za privredne registre. Paralelno, Nikolić od 2001. godine obavlja funkciju menadžera za istraživanje i razvoj u kompaniji Pink, a direktor je i firme Digital media sistem, čiji je Željko Mitrović stoprocentni vlasnik.

Maglovit reon zaštite podataka o ličnosti

Kada (i ako) Pink AI postane operativan, javnost će saznati da li će njegov primarni fokus biti na automatizovanom snimanju filmova, kako je najavljeno, ili na prepoznavanju i identifikaciji korisnika interneta koji se kritički odnose prema Željku Mitroviću – što je sam Mitrović, u javnoj promociji alata, i nagovestio.

Način na koji su lični podaci pojedinaca prikupljeni i javno objavljeni otvara mogućnost za kršenje propisa o zaštiti podataka o ličnosti.

„Ko podatke o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona neovlašćeno pribavi, saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine”, navodi se u članu 146 Krivičnog zakonika Srbije.

Nekadašnji Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić smatra da u oblasti zaštite podataka Srbija ima lošu regulativu i još goru praksu.

„Naša ustavna odredba koja jemči zaštitu podataka o ličnosti, zapravo figurira kao prazna posuda. Ti praktično ne možeš naći primer da je neko snosio odgovornost zbog nezakonite obrade podataka o ličnosti”, kaže Šabić za Raskrikavanje.

Navodi da je, dok je obavljao funkciju poverenika, podnosio nekoliko desetina krivičnih prijava, da nijedna nije bila odbačena, ali da ih je tužilaštvo držalo „u fioci”, čekajući zastarelost. Dodaje da bi i u ovom slučaju reagovao.

Šabić podseća da su prethodnih meseci u tabloidima objavljivane čak i putne isprave, bez ikakvih posledica po one koji su ih objavili, i ocenjuje da su takvi delikti u Srbiji gotovo dekriminalizovani i svedeni na „divljačku situaciju”.

„I pravni, i civilizacijski imperativ je da se to stanje promeni”, naglasio je.

Šabić ističe da je veštačka inteligencija dovela do zabluda kada je reč o zaštiti podataka o ličnosti, jer pojedini korisnici veruju da AI samostalno obrađuje podatke pretražujući internet, bez odgovornog lica iza takvog procesa.

„Odgovori tipa „eto to radi veštačka inteligencija, ne radim ja” ili isto vrlo česti, „bože moj, to su sami vlasnici podataka podelili po internetu, pa to sad svako može da koristi u bilo kakve svrhe”, jednostavno su neprihvatljivi”, rekao je Šabić za Raskrikavanje.

Mitrović se i ranije bavio eksperimentisanjem sa veštačkom inteligencijom. Poznate preminule ličnosti prikazivao je kao holograme i pričao sa njima, dok je tehnologiju najčešće koristio za obračun sa neistomišljenicima. Na televiziji Pink emitovani su pogrdni dip-fejk video-snimci Dragana Đilasa i Emira Kusturice.

Podsetimo, Viši sud u Beogradu je pre godinu dana zabranio Željku Mitroviću i kompaniji Pink Media Group da emituju, repriziraju ili na bilo koji drugi način učine dostupnim gledaocima video-snimak napravljen uz pomoć veštačke inteligencije, koji sadrži lažnu audio i video obradu lika predsednika Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa.

PROČITAJ JOŠ:

Portal Raskrikavanje je verifikovani potpisnik Kodeksa Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN), kao i verifikovani potpisnik kodeksa Evropske mreže standarda za proveru činjenica (EFCSN). Linkovani sajtovi sadrže opise profesionalnih vrednosti koje poštujemo i za koje se zalažemo, a ukoliko smatrate da je Raskrikavanje svojim radom prekršilo neke od ovih međunarodnih odredbi, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku ili se obratiti EFCSN-u putem formulara koji možete pronaći na ovom linku.

O nama

Kontakt

Portal Raskrikavanje je verifikovani potpisnik Kodeksa Međunarodne mreže za proveru činjenica (IFCN), kao i verifikovani potpisnik kodeksa Evropske mreže standarda za proveru činjenica (EFCSN). Linkovani sajtovi sadrže opise profesionalnih vrednosti koje poštujemo i za koje se zalažemo, a ukoliko smatrate da je Raskrikavanje svojim radom prekršilo neke od ovih međunarodnih odredbi, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku ili se obratiti EFCSN-u putem formulara koji možete pronaći na ovom linku.

Poseti nas na mrežama: