raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Vest
Suđenje za ubistvo Ćuruvije: Optuženi tvrde da država nije imala razloga da ga ubije
02.02.2021.    Marija Vučić    Milan Radonjić (u sredini); Foto: Raskrikavanje
Nakon tromesečne pauze, danas je nastavljeno ponovljeno suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, i to tako što su svoju odbranu danas iznosili optuženi Radomir Marković i Milan Radonjić. Obojica su negirala krivicu tvrdeći da Državna bezbednost jeste pratila ovog novinara nekoliko meseci pre ubistva, ali da ga nije i ubila. Kako kažu, nije praćen zbog svog kritičkog pisanja nego zbog svojih kontakata.
Prvooptuženi Radomir Marković, koji je bio načelnik Državne bezbednosti u vreme kada je aprila 1999. godine Ćuruvija ubijen, rekao je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da nije niti primio nalog iz vlasti da ubije novinara, niti je ovo ubistvo organizovao, kako se tvrdi u optužnici.

Marković tvrdi da nije ni znao da je Državna bezbednost neko vreme pre ubistva pratila Ćuruviju. To, kako kaže, nije ni morao da zna jer načelnici centara - što je u to vreme bio Milan Radonjić koji je i naredio tajno praćenje - o tome nisu morali da obaveštavaju načelnika same DB.

On negira da je Ćuruvija praćen jer je kritikovao vlast.

„Niti sam znao šta Ćuruvije piše, niti me je interesovalo. Nije on bio ni najoštriji ni jedini kritičar vlasti u to vreme. Ja ne znam ko sve nije kritikovao vlast, i tad kao i sad. To je istorijska činjenica“, rekao je Radomir Marković.

Nije bilo razloga, prema njegovim rečima, ni da država ubije Ćuruviju jer je njemu u vreme ubistva redakcija bila zatvorena po nalogu Ministarstva informisanja.

„Od momenta kad je onemogućen da izdaje novine do ubistva prošlo je šest meseci tako da se ne može smatrati da je ubistvo posledica njegovog pisanja, kako se navodi u optužnici. Šest meseci niti je pisao niti je kritikovao“, kaže Marković i dodaje da se suviše „insistira“ na činjenici da je Ćuruvija bio novinar. „Da vas podsetim da je on jedno vreme bio i radnik Državne bezbednosti, naš kolega“.

Nakon što je obavešten da je Ćuruvija ubijen, kaže da je zatražio od svojih podređenih da mu dostave izveštaj o tajnom praćenju koji je bio nazvan „Ćuran“ i tek tada se upoznao sa detaljima praćenja. Takođe, naložio je i da se oformi komisija koja će ispitivati između ostalog da li DB „ima prste“ u ovom ubistvu. Utvrdili su da nema.

Radonjić: Ćuruviju smo pratili zbog njegovih kontakata

Onaj ko je nekoliko meseci pre ubistva naložio da se Ćuruvija prati bio je Milan Radonjić, tadašnji načelnik beogradskog centra Državne bezbednosti, a sada drugooptuženi u ovom postupku.

Iako priznaje da je dao nalog da se počne sa praćenjem, kao i da se praćenje prekine, Radonjić negira da ima bilo kakve veze sa ubistvom. Nalog za praćenje je, kaže, dao pisanim putem svom zameniku, koji je to naređenje prosledio dalje. Ćuruviju je potom pratilo više obaveštajaca Državne bezbednosti na terenu. Druguim rečima, u praćenju je učestvovao lanac od više ljudi.

„Da sam hteo bilo šta da sakrijem, ja sam mogao da zaobiđem sve te ljude“, kaže Radonjić.

Dodaje da je tokom dvadeset godina rada u Državnoj bezbednosti izdao više stotina naloga za tajno praćenje - što fizičkog kretanja, što prisluškivanja telefonskih razgovora - i da se ovaj za praćenje Ćuruvije ni po čemu nije razlikovao.

„Uzimati to kao dokaz kriminalnih aktivnosti za mene je uvredljivo i dokaz je nepoznavanja rada službe“, rekao je on.

I Radonjić navodi da praćenje Ćuruvije nije imalo veze sa njegovim pisanjem, već sa njegovim kontaktima.

„Mene je obavestio moj zamenik Stevan Nikčević da je Ćuruvija primio u svom stanu pare na ruke od jedne strane institucije. Zato sam naložio da se prati. Ne interesuje me da li je neko novinar, sveštenik ili kosmonaut, ništa osim razloga zašto bi ga neko platio. Znam da ništa nema za džabe, a te strane institucije ne rade nešto bez razloga“, rekao je Radonjić. „Moja je obaveza bila da vidim o čemu se tu radi“.

Tog dana, 11. aprila 1999. godine, Ćuruvija je praćen gotovo do samog ubistva kada je Radonjić naložio da se praćenje prekine. Kako je rekao, to je naložio jer je za taj dan bio „završen razlog praćenja“.

Tokom istrage a i tokom prvog suđenja, inače, pojedini bivši radnici DB-a su isticali da je Radonjić naredio da se o Ćuruvijinom kretanju tog dana njemu referiše detaljno, što je, prema njihovim rečima, bilo neuobičajeno. Sam prekid praćenja je i u optužnici okarakterisan kao iznenadan, navodno da radnici DB-a koji su pratili Ćuruvijino kretanje ne bi videli sam čin ubistva.

Za samo ubistvo, kao izvršioci, optuženi su radnici DB-a Ratko Romić i Miroslav Kurak koji je godinama u bekstvu i sudi mu se u odsustvu. Prema navodima optužnice, Romić je udario Ćuruvijinu partnerku koja je bila sa njim, Branku Prpu, od čega je ona pala na zemllju, dok je Kurak u Ćuruviju ispalio više hitaca i ubio ga.

Tokom prethodnog suđenja, koje je vođeno od 2015. do 2019. godine, tužilaštvo nije uspelo da dokaže da je Kurak pucao u Ćuruviju pa je presudom navedeno da je pucalo NN lice, a da su Romić i Kurak bili saizvršioci.

Upravo je uvođenje NN lica bilo glavni razlog što je presuda prošle godine „pala“ pred Apelacionim sudom jer sud, kako su naveli, ne sme da prekoračuje navode optužnice. Presuda - kojom su njih četvorica osuđena na ukupno 100 godina zatvora - stoga je poništena i naloženo je ponovno suđenje koje je sada u toku.
  Vest
Okrivljeni za ubistvo Ćuruvije pravosnažno oslobođeni, ubistvo novinara ostaće nekažnjeno
Nakon 25 godina od ubistva i dve runde suđenja u proteklih devet godina, Apelacioni sud u Beogradu ...
  Vest
Radonjiću i Romiću ukinut kućni pritvor, konačnu presudu za ubistvo Ćuruvije čekaju na slobodi
Apelacioni sud u Beogradu je 19. aprila ukinuo kućni pritvor Milanu Radonjiću i Ratku Romiću koji...
  Vest
Godišnjica Ćuruvijinog ubistva: „Za 24 godine neko je postao punoletan, mi i dalje čekamo presudu”
Pre tačno 24 godine je, sa više hitaca ispaljenih u leđa, ubijen novinar Slavko Ćuruvija. Suđen...
Slavko Ćuruvija
Suđenje
Državna bezbednost
Ubistvo novinara
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: